Migracije ponovo otkrivaju političke podjele u BiH

Skupštinska većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske izglasala je Deklaraciju o migrantima, na prijedlog entitetskog predsjednika Milorada Dodika. I dok entitetski nivo poručuje da centri za migrante neće biti uspostavljeni na teritoriji RS, jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine u upravljanju ilegalnim migracijama i dalje ostaje jedan od najvećih izazova za domaću politiku.

Oglas

Jedan od ključnih zadataka BiH na evropskom putu je usklađivanje vizne politike sa standardima Evropske unije, kako bi se omogućila efikasnija kontrola granica i suzbile neregularne migracije. Iako su određeni pomaci napravljeni, put do potpune harmonizacije je dug.

"Ovdje se radi o upravljačkim kapacitetima. To je, zapravo, akcija menadžmenta u vezi s vizama, kontrolom granica, potrebno je raditi više. Ovo je dio kada trebate da uđete u EU, to je mnogo posla, s različitim poglavljima, ali ovo je dio jednog od prvih poglavlja koje će biti otvoreno i jedno od posljednjih koje će biti zatvoreno, jer je to ključno i centralno pitanje", izjavila je Helena Lagerlöf, ambasadorica Švedske u BiH.

Oglas

Jačanjem domaćih kapaciteta u identifikaciji, operativnim procedurama za izdavanje viza i bezbjednosnim mjerama, nastoji se smanjiti zloupotreba viza, kao i trgovina ljudima i ilegalne migracije. No, dok evropski zvaničnici informišu javnost o neophodnim koracima, domaći političari uglavnom izostaju s konkretnim odgovorima.

"Naše političke elite su, trenutno, opterećene vlastitim uspjesima i neuspjesima unutrašnjih prilika, a ne onim što, zaista, deklarativno govore i treba da rade. Samim tim, činjenica je da građane BiH u ovom trenutku najviše interesuje vizni režim i odlazak, uključujući i našu djecu koja se nalaze van BiH", smatra Sandi Dizdarević, stručnjak za bezbjednost.

Uprkos tome, podaci pokazuju da trenutno nema većeg priliva migranata.

"Trenutni boravci migranata u BiH kreću se od 500 do 700. Nemamo veliki priliv migranata koji dolaze ustaljenom, balkanskom rutom, iz pravca EU – Bugarske, Mađarske, Rumunije, preko Srbije u BiH", kaže Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima.

Oglas

Deklaracija izglasana u NSRS jasno poručuje odbacivanje inicijativa EU i Velike Britanije o eventualnom uspostavljanju migrantskih centara na teritoriji BiH. Stav entitetskog predsjednika ostaje nepromijenjen:

"Gdje god se otvori taj migrantski centar, to predstavlja problem – i ne samo kod nas i ne samo na našim prostorima. Kome je do toga, nek to pravi kod sebe. Kod nas to ne treba da se pravi", rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

S druge strane, iz Službe za poslove sa strancima potvrđuju da ne postoji nikakav potpisan sporazum s Velikom Britanijom, što dodatno komplikuje priču o mogućem vraćanju migranata.

"BiH trenutno nema nikakav potpisan bilateralni sporazum sa Velikom Britanijom. I sve dok se to ne desi, dok politika unutar BiH – govorimo o politici migracija – ne potpiše s VB sporazum o readmisiji, ja ne znam kako oni misle to da vrate", dodaje Laketa.

Oglas

Dok stručnjaci upozoravaju da je pitanje migracija isključiva nadležnost države, vidljivo je da ni državni nivo vlasti ne pokazuje naročitu efikasnost u upravljanju ovim problemom.